Zašto Arapi pišu s desna na lijevo, a ne slijeva na desno, kao Latini i Slaveni

Arapsko pismo se jako razlikuje od latinice i ćirilice. Tako, na primjer, na arapskom ne možete podijeliti riječi na dijelove za prijenos u novi red, interpunkcijski znakovi ovdje su postavljeni obrnutim redoslijedom - s lijeva na desno, a osim toga nema velikih slova iz ovog pisma slova. Stoga se i vlastita imena pišu na isti način kao i sve druge riječi. Međutim, najupečatljivija značajka arapskog pisma je, naravno, način na koji se riječ crta s desna na lijevo. Zašto?

Izgleda čudno. Fotografija: syl.ru. — Izgleda čudno. /Foto: syl.ru.

Izgleda čudno. /Foto: syl.ru.

Zapravo, povjesničari i lingvisti još uvijek nemaju točan odgovor na postavljeno pitanje - zašto Arapi pišu s desna na lijevo. Postoji nekoliko teorija različitog stupnja uvjerljivosti i spoznaje da je nastanak arap pisanje, kao i svako drugo pisanje u svijetu, bilo je pod utjecajem čitavog popisa faktora. Korijeni modernog arapskog pisma sežu u maglu vremena. Opće je prihvaćeno da se ono pojavilo na temelju nabatejskog pisma, a da je, pak, nastalo na temelju aramejskog pisma, prethodilo mu je feničko pismo i protosinajsko pismo.

instagram viewer

Drevno pismo Nabateje. / Fotografija: icxod.ru.

Proto-sinajsko pismo imalo je 30 znakova i koristilo se na Sinajskom poluotoku 1500-ih godina pr. Razvio se, između ostalog, u feničko i kanaansko pismo, koja su se koristila od 1500. do 1050. godine prije Krista i imala su po 20-22 znaka. Feničko pismo je zauzvrat postalo osnova za nastanak ne samo aramejskog, već i hebrejskog, grčkog i mnogih drugih pisama. Nabatejska abeceda s ista 22 znaka. Potonji se koristio od 2. stoljeća prije Krista do 4. stoljeća nove ere.

>>>>Ideje za život | NOVATE.RU<<<<

Temeljio se na feničanskom alfabetu. /Foto: fineartamerica.com.

I ovdje je važno razumjeti glavnu stvar, naime, ono što je ujedinilo većinu navedenih drevnih alfabeta s izuzetkom grčkog. To su preci sjevernoafričkih i bliskoistočnih naroda “pisali” uglavnom na kamenju, a zapisivali su s desna na lijevo! Točnije, klesali su natpise na kamenju čekićem i dlijetom. Mnoga relevantna arheološka nalazišta preživjela su do danas. Kakve veze imaju čekić i dlijeto sa smjerom pisanja? Znanstvenici vjeruju da je ključ.

Najuvjerljivija verzija svodi se na činjenicu da su drevni ljudi, uglavnom dešnjaci, bili intuitivno naviknuti pisati s desna na lijevo. Osim toga, čekić se držao, u pravilu, u desnoj ruci, a dlijeto u lijevoj. To je također intuitivno potaknulo drevnog čovjeka, “neiskvarenog” tradicijom pisanja latinice i ćirilice, da stvara zapise u istom smjeru.